Zašto užurbani život, prerađena hrana i previše stresa u telu koje neretko nema nikakve aktivnosti zapravo dovode do emotivnog prejedanja, objasnila nam je kvantna nutricionistkinja Zvezdana Ljubenković.

Zgodna devojka koja je raskinula sa momkom, neutešno plače i u rukama drži veliki sladoled – omiljena scena iz američkih filmova. Jer na TV smo svesni da uz svaki emotivni rascep ide hrana. Hamburger za mamurluk, porcija kineske hrane za težak poslovni dan. A ima li to neko dublje značenje?

Emocionalna glad je usko povezana sa našim osećanjima, najčešće iz emocije stresa javlja se preterana želja za hranom sa visokim sadržajem ugljenih hidrata i kalorija sa niskom hranljivom vrednošću. Količina konzumirane hrane je primarna razlika između emocionalnog jedenja i prejedanja. Kao i kod većine emocionalnih simptoma, i za emocionalno jedenje se smatra da je uzrok više različitih faktora, a ne samo jednog.

Kada se ne leči, emocionalno prejedanje često može prouzrokovati gojaznost, probleme sa gubitkom kilograma – anoreksija, bulimija, ortoreksija, pa čak i dovesti do zavisnosti od hrane. To se posebno odražava na želju za industrijskim grickalicama i slatkišima.

Prvi koraci za sprečavanje emocionalnog jedenja su pre svega smanjenje stresa, naučiti da jedemo polako i budemo svesni unetih kalorija, početi sa radom na svojim emocijama i analizirati sa kojom hranom su posebno povezane.

Šta je emocionalno jedenje?

Predstavlja stanje da na određenu situaciju/stanje/osećanje odgovore tražimo jelom, čak i kada ne osećamo pravu potrebu za hranom. Hrana za kojom se žudi najčešće je visokougljenohidratna hrana koja ima minimalnu hranljivu vrednost. Najčešće se opisuje kao komforna hrana (uglavnom kremaste teksture – kao što je sladoled, kremasti kolači, čokolada…). Istraživanja su pokazala da čak 40% ljudi ima tendenciju da jede više kada je pod stresom, dok 30% jede manje. Najčešći uzrok dobitka kilograma je upravo stres u kombinaciji sa emocijom. Takođe, emocionalno jedenje može biti simptomski povezano i sa atipičnom depresijom, što može uticati na održavanje zdravog načina ishrane i stila života.

hrana
Shutterstock 

Kako razlikovati emocionalno jedenje od prejedanja?

Primarna razlika između emocionalnog jedenja i prejedanja uključuje količinu konzumirane hrane. Iako oba stanja mogu uključivati osećaj problema sa kontrolom žudnje za hranom, emocionalno jedenje može uključivati i konzumiranje od umerene do velike količine hrane. Poremećaj prejedanja je prepoznatljiva mentalna bolest koju karakteriše ponavljanje – epizode kompulzivnog prejedanja, jer dolazi do nekontrolisanog jedenja većih količina hrane. Osobe sa poremećajem prejedanja jedu mnogo brže nego što bi trebalo, prikrivaju količinu koju unesu u organizam (javlja se osećaj srama i krivice). Najčešće se osećaju izuzetno loše posle svakog obroka.

Istraživanja su dokazala da su žene mnogo ugroženija grupa i sklonije prejedanju u odnosu na muškarce. Žene najčešće jedu zbog osećaja neuspeha, straha od neizvesnosti i tuge, a muškarci uglavnom zbog osećaja besa, nezadovoljstva ili depresije.

Koji su znaci upozorenja za emocionalno jedenje?

Znakovi upozorenja za emocionalno jedenje uključuju sklonost ka intenzivnom i iznenadnom osećaju gladi, umesto postepenom, kao što se dešava kod stvarne fizičke potrebe za jelom koju uzrokuje prazan stomak. Takođe, teži se ka neželjenoj hrani, a ne ka uravnoteženim obrocima, a potrebi za jelom obično prethodi stres ili neka neprijatna osećanja, poput dosade, tuge, besa, krivice ili frustracije (najčešće se dešava na poslu).

Kako sprečiti emocionalno jedenje?

Prvenstveno pronaći uzrok zbog koje emocije jedemo i početi raditi na baš na njoj. Pored pronalaska emocije, potrebno je osvestiti koliko jedemo u toku dana, pisati dnevnik ishrane i emocija (satnicu uzimanja obroka, unosa tečnosti, osećaja nakon konzumiranja određene hrane, količine unete svesno i nesvesno – na poslu prolazite pored činije s bademima i dok ste u prolazu uzmete po šaku, a da toga niste ni svesni).

Eterična ulja su moćni saveznici u ovom procesu. U prostoru kojem boravite nakapajte eterično ulje mandarine ili slatke pomorandže i udišite sve vreme dok radite ili imate krizu za određenom hranom. Uključite i fizičku aktivnost – meditacije i neke konstruktivne tehnike za sprečavanje stresa znatno će doprineti ovom stanju. Ukoliko volite prirodu, što više šetajte i vežbajte tehnike disanja.