Društvo se menja samo u krizi, kaže slavna kanadska autorka, profesorka i društvena aktivistkinja Naomi Klajn. A mi upravo imamo jednu. Ipak, ono što bi trebalo da nas učini opreznim jeste to što društvo može da se promeni u dva potpuno različita smera. I jedan od ta dva puta je klopka.

Kriza može da nas natera da evoluiramo, ali i da devoluiramo, kaže Naomi Klajn
Profimedia Kriza može da nas natera da evoluiramo, ali i da devoluiramo, kaže Naomi Klajn

"Ulažemo ogroman novac u razvoj novih tehnologija koje nam omogućuju da se ne susrećemo i ne dodirujemo s drugim ljudima kako bismo smanjili rizik od zaraze, kao što je slučaj sa online časovima za decu," objasnila je Naomi u svom intervjuu za "The Guardian". "Od toga će, naravno, profit imati velike softverske i tehnološke korporacije. A niko, na primer, ne kaže: 'Hajde da za taj novac zaposlimo dvostruko ili trostruko više nastavnika, što će omogućiti da razredi i odeljenja budu manji, i takođe smanjiti rizik od zaraze, s tim što će profitirati obični ljudi.' Postoje mnogi načini na koje bismo mogli da odgovorimo na ovu krizu, ne prihvativši da se vratimo u vreme pre korone, samo gore, sa više nadzora, više displeja i manje dodira."

Ova osvedočena ratnica protiv opasnih društvenih nepravdi svakako se svrstava među najveće umove današnjice. Među njenih sedam knjiga, naslovi "No logo" i "Doktrina šoka: Kapitalizam katastrofe" postigli su svetsku slavu.

  Planetarnu krizu izazvanu pandemijom korona virusa ona vidi drugačije nego većina nas.

"Uvek postoji to razmišljanje kad nas pogodi neka katastrofa: Klimatske promene ne biraju, pandemija ne diskriminiše, u ovome smo svi zajedno. Ali, to nije tačno," tvrdi Naomi. "Katastrofa ne funkcioniše tako. Ona radi kao pojačivač. Ako ste pre katastrofe radili u magacinu i niste mogli da podnesete taj posao, ili ste radili negde gde su vas tretirali kao da vaš život nema nikakvu vrednost, sve je to bilo teško, a sada postaje nepodnošljivo. Ako ste pre katastrofe bili potrošna roba, sada postajete žrtveno jagnje. To prouzrokuje porast nasilja koje ne vidimo, porodičnog nasilja. Grubo rečeno, kad je muškarac pod stresom, to se lomi na ženi. I deci. Izolacija je veliki generator stresa jer članovi domaćinstva ne mogu da se odmore jedan od drugog, a to je potrebno čak i najskladnijim porodicama. Potom, tu su i otkazi, dakle, ekonomski stres. Ovo je užasno teško vreme za žene."