Kako piše "Meri Kler", došlo je do ozbiljnog pomaka na polju "telesne pozitivnosti", ali još uvek ima previše fitnes kurseva i instruktora koji govore da "stešete te kukove" ili "sagorite višak kalorija". Prema ovom uglednom časopisu, dakle, to je veoma pogrešno i univerzitet u Bristolu zbog toga dobija pregršt pohvala sa svih strana sveta.
Direktorka "Wellbeing mreže" bristolskog univerziteta Ebi Džesop smatra da ovakav jezik tiho štiti stigmatizaciju zbog telesnih osobina.
U svom blogu, na sajtu Instituta za politiku visokog obrazovanja, jedan diplomac je napisao da ta vrsta komunikacije zapravo promoviše "toksične ideale kulture dijeta", kao da mršavo znači zdravo, a da trening postoji isključivo zbog skidanja kilograma.
Istraživanje na ovom univerzitetu otkrilo je da čak 20 odsto studenata veruje da ima poremećaj u ishrani, uz naglasak na to da bi trebalo da imaju pozitivniji stav prema vežbanju i uživanju u životu.
I upravo to je ono što Univerzitet ovim svojim potezom pokušava da popravi: ideja je stvoriti inkluzivnije fitnes okruženje za sve, pa instruktori raznih fizičkih aktivnosti sada prolaze obuku na kojoj bi trebalo da steknu svest o tome koliko "debelofobični jezik", kultura dijeta i stigma prekomerne težine negativno utiču na motivaciju za fizičku aktivnost kod onih kojima je, zapravo, najpotrebnija.
Pozivajući i druge britanske univerzitete da podrže ovu inicijativu, Ebi Džesop kaže da je krajnji cilj promeniti retoriku kako bi se sportski programi učinili pristupačnim i zabavnim, oslobođenim stigmi, debelofobičnog jezika i srama zbog sopstvenog tela.
Kroz saradnju sa najvećom humanitarnom organizacijom za borbu protiv poremećaja u ishrani BEAT, Bristolski univerzitet se nada da će obrazovanje kadrova na temu kulture dijeta i debelofobičnog jezika stvoriti zdraviju atmosferu u rekreativnom sportu i samim tim smanjiti rizik od poremećaja u ishrani.
Ipak, pitanje je koliko društvo može da zaštiti pojedinca od kritičkih stavova okoline i da li je to uopšte potrebno. U nauci je već dobro poznato da prezaštićenost jedinke dovodi do atrofije njegovih socijalnih sposobnosti, kao i da, kad se prezaštićenost javi u odrastanju, najveći procenat dece odraste u osobe koje imaju konstantno nezadovoljstvo. S druge strane, najuspešniji ljudi su gotovo po pravilu oni koji su kroz detinjstvo, odrastanje i mladost morali da se bore mnogo više od prosečnog čoveka. Ipak, trendovi su trendovi.
A kada je reč o trendovima, za sad se još uvek čini da je, kad je reč o inicijativi za telesnu pozitivnost, najbolji učinak imala plas sajz model Ešli Grejem, koja je na ličnom primeru pokazala da su, baš kao i godine, kilogrami samo broj.
KO JE SRPKINJA KOJA JE NADMAŠILA ANĐELINU DŽOLI? Beograđanka je drugi put zaredom na listi najlepših žena
"ULICE SU PUNE RUŽNIH, DEBELIH LJUDI" Slavna američka pevačica održala koncert u Beogradu pa ispljuvala SRBE
FOTOGRAFIJE ZBOG KOJIH SVI PITAJU KOLIKO GODINA IMA KARLEUŠA: Na mrežama "grmi", a uživo - "riba" ili ni B od BARBIKE?
ŽENI GOVORIO DA JE VOLI A IMAO 80 LJUBAVNICA: Gde je danas NAJLEPŠI GLUMAC koji je nestao nakon skandala sa maloletnicom
ISPRAĆAMO AVGUST NAJSENZUALNIJOM BOJOM MANIKIRA: Magnetno privlačna nijansa noktiju već je MUST po salonima