Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, više od 300 miliona ljudi pati od depresije, dok nedavno sprovedena istraživanja u Srbiji ukazuju da više od 400.000 ljudi poseduje ovo stanje. O „bipolarnom poremećaju“, koji je nekima poznatiji i kao manična depresija, najčešće stvaramo najviše zabluda. Mnogi ga karakterišu sinonimom za ludilo, a zapravo predstavlja poremećaj raspoloženja koji nije u skladu sa životnim promenama.

Stručnjaci navode da otprilike jedna u sto odraslih osoba boluje od bipolarnog poremećaja, što svakako nije zanemarljiv podatak. Reč „bipolarna“ predstavlja dve krajnosti, pa se ovaj poremećaj definiše ekstremnim emocionalnim stanjem u kojem iz perioda velikog uzbuđenja i sreće (manija i hipomanija), osoba doživljava naglo padanje raspoloženja (depresija).

Životni vek nam daje mnoštvo događaja koji nam stvaraju različit niz osećanja. Lepi događaji nam izazivaju osmeh, duševno zadovoljstvo i sreću, dok oni koje bismo najpre želeli da zaboravimo, čine potpuno suprotno. Bipolarne osobe svoje raspoloženje menjaju i kada ona ne odgovaraju određenim svakodnevnim i životnim situacijama, ali se kod njih takva osećanja manifestuju kroz duži vremenski period koji može trajati nedeljama, mesecima, ali i godinama.

“Ideje i osećanja su brze i česte, kao zvezde padalice, a vi ih pratite sve dok ne pronađete neku bolju i svetliju. Stidljivost nestaje, prave reči i gestovi se iznenada javljaju, osećamo da imamo moć da osvojimo druge. Pronalazimo nešto zanimljivo čak i u nezanimljivim ljudima. Senzualnost je sveprisutna, a želja da zavodimo i budemo zavedeni neodoljiva. Osećanja lakoće, snage, blagostanja, finansijske svemoći i euforije prožimaju celo telo. Ali, u jednom trenutku ovo se menja. Brze ideje postaju prebrze i ima ih previše. Ogromna konfuzija zamenjuje jasnoću. Pamćenje slabi. Osmeh i prihvatanje nestaju sa prijateljskih lica i zamenjuju ih strah i briga. Sve što je prethodno bilo uz vas sada je protiv. Vi ste razdražljivi, ljuti, preplašeni, nekontrolisani i potpuno zaglavljeni u najcrnjim pećinama uma. Nikada niste ni znali da te pećine postoje. Nikada neće prestati, jer ludilo stvara svoju sopstvenu realnost.”, način je na koji je Kej Redfild Džejmson, klinički psiholog i profesor na američkom Univerzitetu Džon Hopkins, opisala bipolarni poremećaj.

UZROCI

Bipolarni poremećaj se gotovo nikada ne javlja nakon 40. godine, dok je najveća verovatnoća da se pojavi u godinama nakon pubertetskog doba ili dvadesetim godinama. Psihički poremećaji su grupa poremećaja za koje se najmanje poznaju uzroci, a takav slučaj je i sa bipolarnim. Uopštena teorija koja vlada jeste da se bipolarni poremećaj vezuje za zlostavljanje u detinjstvu i veliku količinu stresa kroz koji je određena osoba prošla. Ipak, najveću ulogu imaju geni, jer su mnogobrojna istraživanja utvrdila da postoji jaka genetska veza između roditelja i dece.

TERAPIJA

Postoji nekoliko načina lečenja bipolarnog poremećaja. Pravovremeno traženje pomoći može biti od velikog značaja u postavljanju terapija koje uključuju promenu životnog stila, lekove i razgovore sa stručnim licima. Kroz terapije se posmatraju promene raspoloženja i dnevne rutine osoba koje boluju od bipolarnog poremećaja. Ipak, mnoga istraživanja dokazala su da ovakve osobe uglavnom nauče i mogu da se nose sa svojim stanjem.

Poznati sa bipolarnim poremećajem:

DEMI LOVATO

Pevačica, kojoj je pored bulimije, anoreksije i depresije, ustanovljen i bipolarni poremećaj, otvoreno je pričala o svom stanju sa čijim se terminom upoznala tek kada je započela adekvatnu terapiju.

„Bipolarna depresija mi je zaista oduzela život, ali sam ponosna što sam živi dokaz da neko može živeti, voleti i biti dobro sa bipolarnim poremećajem kada ima obrazovanje, podršku i lečenje koje mu je potrebno.", rekla je Demi jednom prilikom.

KANJE VEST

Popularni reper je 2016. godine potvrdio da boluje od ovog poremećaja, kako u intervjuima, tako i albumom „Ye“, čiji je omot ispisao rečenicom: „Mrzim biti bipolaran, to je odlično“. Na samom početku, Kanje nije želeo da prihvati ovaj poremećaj već se vodio mišlju da se ne oseća dobro zbog nedostatka sna, nakon čega je istakao da „bipolarni poremećaj nije nesposobnost, već super moć“. Njegova supruga, Kim Kardašijan, takođe je pričala o psihičkom poremećaju repera, navodeći da je njegovo stanje „emotivan proces“.

KETRIN ZITA DŽONS

Skoro decenija je prošla otkako je glumica priznala da se već godinama bori sa ovim poremećajem kao i da je sama odlučila da se podvrgne lečenju. U intervjuu za magazin „People“ izjavila je:

„To je najbolje što mi se dogodilo. Ovo je poremećaj koji pogađa milione ljudi i ja sam jedna od njih. Ako je moje otkriće da imam bipolarni poremećaj ohrabrilo jednu osobu da potraži pomoć, onda je to vredno. Ne treba tiho patiti i nema sramote tražiti pomoć“.

MARAJA KERI

Popularna pevačica je čak dve decenije krila da boluje od bipolarnog poremećaja.

„Nisam želela da poverujem. Do nedavno sam živela u izolaciji i stalnom strahu da će me neko otkriti. To mi je postalo preteško, nisam više mogla da nastavim tako da živim pa sam potražila pomoć. Okružila sam se pozitivnim ljudima i potpuno sam se posvetila onome što volim - pevanju i pisanju muzike“, izjavila je Maraja koja se sa dijagnozom suočila još 2001. godine.