Za jedan od verovatno najpoznatijih slučajeva vitiliga čuli smo još davnih osamdesetih godina. Na brojna pitanja kako mu koža postaje svetlija, Majkl Džekson tada izjavljuje da je uzrok pomenuto stanje. U vezi njega je sve bilo prilično pod znakom pitanja, spekuliše se i da je namerno posvetljivao kožu kako bi postao beo, ali to je druga tema.

Danas stvari stoje malo drugačije i puno više znamo o ovoj temi. Zahvaljujući velikom angažmanu medija, javnih ličnosti i bjuti brendova generalna svest o vitiligu je značajno porasla.

Poznata manekenka Vini Harlo koja ima vitiligo nastavlja da menja istoriju. Početkom 2019. godine ona je postala prvi model sa vitiligom koji je pozirao za Sports Illustrated Swimsuit izdanje. Kozmetičke kuće su takođe poradile na inkluzivnosti, pa su tako Fenty i Cover Girl uvrstili u svoje kampanje i žene sa ovim stanjem.

A 2020. godine stiže i prva Barbika sa vitiligom.

Ipak, mnogo toga u vezi ove pojave i dalje ostaje velika nepoznanica. Hajde da vidimo šta je tačno vitiligo, kako ga identifikovati, šta su potencijalni uzroci kao i mogući tretmani.

Šta je vitiligo?

To je potpuni gubitak pigmenta na delovima kože. Ovaj poremećaj čini da koža gubi svoju prirodnu boju što rezultira u pojavi pečata beličaste boje koji se mogu javiti po celom telu, a često se javljaju na regijama koje su izložene suncu poput lica, gornjeg dela grudi, gornjim delovima dlanova, ruku i stopala.

Iako je vitiligo stanje koje osoba ima do kraja života, najčešće se ne rađa sa njim. Pečati depigmentacije se obično jave pre dvadesete godine života. Pored njih, mogu se pojaviti i sede vlasi kose (sede trepavice ili obrve), gubitak pigmenta na sluzokoži u ustima, nosu i mrežnjači oka.

Vitiligo nije zarazan i postoje 3 različita tipa. Najčešći tip je generalni vitiligo koji se ogleda u belim pečatima koji su simetrični na telu. Dakle javljaju se na istim mestima sa leve i desne strane tela. Segmentalni vitiligo se javlja samo na jednoj strani, dok je lokalni zadržan na jednom mestu u vidu fleke ili nekoliko manjih.

Šta ga izaziva?

Mehanizam koji čini da nastaju ove svetle fleke na koži ima veze sa melanocitima, ili ćelijama koje proizvode pigment tj. melanin. One se nalaze na površinskom delu kože i usled vitiliga prestaju da obavljaju svoju funkciju stvaranja pigmenta.

Sigurni uzrok ove pojave i dalje nije razjašnjen ali ima nekoliko pretpostavki šta mogu biti uzroci. To je autoimuni proces koji telo pokreće a posledica je ometen rad melanocita. Nešto u telu (i dalje nepoznato šta tačno) izaziva da ono napada sopstveni pigment i remeti njegovu funkciju.

Da li vitiligo može izazvati druge komplikacije?

Vitiligo ne ugrožava život osobe koja ga ima. U retkim slučajevima može izazvati komplikacije sa vidom i sluhom. Nažalost, najveća nuspojava je psihološke prirode. Individui remeti samopouzdanje, raspoloženje, emocije i interakciju sa drugim ljudima. Problem samopouzdanja je čest i može imati veliki uticaj na kvalitet života. Upravo zato su svest i razumevanje ovog stanja tako bitni.

Još jedna od potencijalnih komplikacija može biti izazvana suncem. Iz prostog razloga što melanociti u koži služe za proizvodnju melanina koji nas štiti od sunca, a njegovim deficitom koža lako gori.

Koji su mogući tretmani?

Za blage slučajeve vitiliga tretiranje nije neophodno ali se poseta dermatologu savetuje svakako. Generalno, opcije za suzbijanje problema su vrlo limitirane ali ima nade za neka konkretnija rešenja u budućnosti. Lek po imenu Ruxolitinib koji je skoro izašao na tržište je prema dosadašnjim istraživanjima vrlo efikasan da povrati izgubljenu pigmentaciju ali je treća faza testiranja odložena zbog Kovida-19.

Za sada, rešenje se može naći u obliku krema sa kortikosteroidima ili u vidu svetlosne terapije uz pomoć lasera i UV lampi.

Ipak, jasno je da se i dalje traži opcija koje će dati bolje i konkretnije rezultate. Ostaje nam da se uzdamo u buduće naučne studije, a do tada širimo svest o ovoj pojavi i prihvatamo je sa razumevanjem.