Kada je princeza Grejs izgubila život u saobraćajnoj nesreći u Monaku 1982. godine, njena starija ćerka Karolina morala je preko noći da se prilagodi novim stvarima, uključujući i preuzimanje svih obaveza koje je imala njena majka.

Tako je princeza preko noći preuzela ulogu prve dame, najviše zbog svog oca, princa Rajnera, koji joj je, nakon smrti Grejs Keli, takoreći izgubio tlo pod nogama, pristajući da želje Monaka i porodice da stavi ispred sopstvenih. 

Svetski mediji poslednjih nedelja izveštavali su o sudbini hanoverskog princa Ernsta Augusta, supruga Karoline od Monaka i oca njene najmlađe ćerke Aleksandre. Naime, 67-godišnji Ernest osuđen je na deset meseci uslovno u Austriji, a razlog je više nego opravdan pošto je hanoverski princ fizički napao policijske službenike, ali i pretio svojim zaposlenima.

Zbog svega ovoga, a na zahtev suda, moraće da nađe dom u Austriji, ali i da ode na psihoterapiju. Prema nekim medijima, on se na sudu izjasnio da nije kriv, iako postoje dokazi da je u julu 2020. godine, pod dejstvom alkohola, fizički napao i povredio policajca, pet dana kasnije pretio joj da će ga pretući bejzbol palicom, i zatim zaokruženo u septembru, pretio svojim zaposlenima. 

Za Karolinu od Monaka ovo je samo još jedan u nizu životnih udaraca na koje će morati da se navikne i sa kojima će, volela to ili ne, morati da nauči da živi. Tokom godina života pod lupom javnosti, i počev od najranijeg doba kada je izgubila majku u saobraćajnoj nesreći, princeza Karolina je doživela mnoge traume. Ali krenimo redom.

Rođena je kao Karolina Luiz Margerit Grimaldi 23. januara 1957. godine u Prinčevoj palati u Monaku kao najstarije dete Rajnera III, princa od Monaka i bivše holivudske glumice Grejs Keli. Do 14. marta 1958. godine, kada se rodio njen brat princ Albert, Karolina se smatrala prestolonaslednicom Kuće Grimaldi, najpoznatije evropske kneževske porodice, a potom je preuzela titulu. Pored Alberta, Karolina ima i mlađu sestru, princezu Stefani, rođenu 1. februara 1965.

Njihova majka takođe je imala samo reči hvale za svoje ćerke, za koje je u intervjuu za magazin People 1982. godine, neposredno pre  stravične smrti, rekla: "Karolina i Stefani su divne, pametne, zabavne i inteligentne devojke. Pored toga što su odlične učenice, one su i odlične sportiskinje, posebno u skijanju i plivanju. Obe znaju da kuvaju, šiju, sviraju klavir i jašu konje, ali pre svega su izuzetno empatične prema današnjim problemima."

Ali Karolina je na sve to imala drugačiji pogled. Zaista, u biografiji svog brata, princa Alberta, priznala je da su smatrali svoju dadilju Maurin Vud majkom, sa kojom su bili izuzetno bliski, do tačke da joj nisu dozvolili ni da ode na godišnji odmor. "Bili bi tužni danima, a u većini slučajeva završilo bi tako što bi je majka nazvala i rekla joj da se vrati ranije nego što se očekivalo", otkrila je Karolina.

Deo detinjstva provela je sa bakom i dekom po majci u Americi, a jednog leta uživala je i u kampu Oneka. Tokom boravka u Americi, a zbog titule i poznatih roditelja, Karolina je poverena američkoj tajnoj službi koja se brinula o njenoj bezbednosti.

Gimnaziju je završila sa najboljim ocenama i pohvalama, nakon čega se upisala na čuvenu Sorbonu, gde je diplomirala filozofiju, psihologiju i biologiju. Tečno govori francuski, engleski, nemački, španski i italijanski, a tokom najmlađih dana pohađala je časove baleta, klavira i flaute.

Njen svet se srušio 14. septembra 1982. godine, kada je, samo dan nakon teške saobraćajne nesreće izazvane moždanim udarom, preminula njena majka Grejs Keli. U trenutku nesreće sa njom je bila mlađa Stefani koja je, srećom, prošla bez ozbiljnijih povreda ili posledica.

Događaj je u prvi plan doveo samu Karolinu, koja je morala da odraste preko noći i preuzme sve odgovornosti svoje majke. "Posle Grejsine smrti dogodilo se čudo. Princeza Karolina ušla je u majčine cipele i odlično se snašla. Njih dve su imale isti duh, a način na koji ona obavlja sve zadatke pružio mi je dozu zadovoljstva zbog svega", rekao je princ Rajner godinu dana nakon smrti svoje supruge.

Na nesreću, kako je i sama rekla, sve je to dovelo do toga da je svoje želje uvek morala da stavlja iza onih porodica i obaveza koje je nosilo slavno prezime. To svakako uključuje i njen brak kada je imala samo 21 godinu.

Čak 600 gostiju, među kojima su bili i majčini prijatelji iz Holivuda - Gregori Pek i Frenk Sinatra, pozvani su na njeno raskošno venčanje sa Filipom Junotom, održano 28. juna 1978.

Sve je izgledalo magično i činilo se da će par, baš kao u bajci, živeti srećno do kraja života, ali to se nije dogodilo. Par se razveo već 1980, a princeza Caroline je na sve rekla:

"Sve se dogodilo prebrzo. Od malena su svi samo želeli da se venčam što pre."

Samo godinu dana nakon majčine smrti, 29. decembra 1983. godine, princeza Karolina odlučila je da još jednom iskuša svoju bračnu sreću kada se udala za 23-godišnjeg Italijana Stefana Ćasiragija, sina bogatog biznismena kojeg je upoznala godinu dana ranije u noćnom klubu u Monte Karlu.

Nakon 15-minutne ceremonije pred matičarem, portparol palate rekao je: "Sreća se konačno vratila u porodicu koju su u poslednje vreme pogodile lične tragedije." Samo venčanje najavljeno je desetak dana pre ceremonije, a navrat-nanos organizacija bila je podstaknuta isinuacijama da je princeza trudna.

To se na kraju pokazalo tačnim, jer je Karolina rodila svoje prvo dete, sina Andreu Alberta Pjera, 8. juna 1984. godine, dve godine kasnije rođena je Šarlot Mari Pomeline, a 1987. godine stigao je i poslednji član, sin Pjer Rajner Stefano .

Ali sva ta sreća ponovo je naglo prekinuta preko noći 3. oktobra 1990, kada je 30-godišnji Stefano Ćasiragi izgubio život u stravičnoj nesreći u trkama glisera. Mlada udovica odlučila je da se povuče iz javnog života i da sa svojom decom, zameni Monako mirnim životom u Sent-Remu u Francuskoj.

Porodica je tamo živela u iznajmljenoj vili godinama, a tokom tog boravka njen prvi brak, crkveni, zvanično je raskinut, nakon čega je princeza ponovo došla u javni interes.

Naime, nekako u to vreme Karolina je započela tajnu vezu sa princom Ernstom Augustom od Hanovera, direktnim naslednikom kralja Džordža III, koji je tada još uvek bio oženjen bivšom suprugom sa kojom ima dvoje dece. Sve je potvrđeno 1997. godine kada se multimilioner razveo od supruge, sa kojom je bio u braku 16 godina, i pristao da bude princezin "stalni saputnik".

Par se venčao u tajnosti, na građanskoj ceremoniji na njen 42. rođendan u januaru 1999. godine, nakon čega je monaška princeza dobila novu titulu, princeza od Hanovera. U junu te godine Karolina je rodila i svoje četvrto dete, princezu Aleksandru.

Ono na šta se Karolina nije mogla navići bila je njegova eksplozivna priroda, koja je podrazumevala lomljenje nosa kišobranom snimatelju, napad na vlasnika noćnog kluba u Keniji, ali i mnoge druge javne ispade. 2009. godine par je odlučio da živi odvojeno, ali zvanično papiri za razvod još nisu potpisani. Karolina nerado govori o svemu tome, kao i o svom privatnom životu uopšteno. Ako mora da razgovara sa medijima, to su izjave o njenom humanitarnom radu i udruženjima na čijem je čelu.

Zahvaljujući lepoti, ali i istančanom osećaju za lepotu, koji je nasledila od majke, holivudske glumice Grejs Keli, princeza Karolina je često krasila modne časopise, a svih ovih godina strastveno podržava francusku modnu kuću Chanel. Ova uzajamna ljubav trajala je decenijama, baš kao i njeno blisko prijateljstvo sa njihovim kreativnim direktorom Karlom Lagerfeldom, a njena ćerka Šarlot, koja je već postala Chanelovo lice, krenula je njenim stopama.

Prijateljstvo Karoline i Lagerfeld trajalo je pet decenija, od njihovog prvog susreta 1970-ih. Bilo je na snimanju za američki "Vogue", što je urađeno u stanu Lagerfelda u Parizu. Od tog dana bili su nerazdvojni, a poznati dizajner u prvom redu uvek je imao mesto rezervisano za svoju blisku prijateljicu, koja je uvek bila odevena od glave do pete u Chanel.