Glumica Sofija Rajović iskreno je progovorila o problemu sa viškom kilograma i svojoj borbi sa insulinskom rezistencijom sa kojom se susreće sve veći broj žena, a koja joj je iz korena promenila život.

Sofija je otkrila kako je uopšte došlo do uspotavljanja dijagnoze i šta je bilo presudno da potraži pomoć.

Bila je sigurna da nešto nije u redu, kada je za malo više od tri nedelje dobila deset kilograma, a pored svega morala je da se suoči i sa osudom okoline i javnosti.

- Dok sam bila u Americi, to je bilo nešto stravično - ja sam se za 23 dana ugojila skoro 10 kilograma. A najčudnije u svemu bilo je što u tom periodu uopšte nisam mnogo jela. Jesam jela slatko, ali ne više nego inače, jedem ga celog života. To mi je bio signal da nešto nije u redu, a po povratku u Srbiju prijatelji su me tešili, da to nije velika količina kilograma - rekla je ona u emisiji "RTS ordinacija".

sofija rajovic
Instagram 

Sofija je ipak rešila da pronađe odgovor šta se dogodilo, ali su joj na tom putu stajale i kompleksnost postavljanja dijagnoze, i grozni komentari okoline.

- Komentari su mi su izuzetno smetali, i inače smatram ružnim i degutantnim komentarisanje tuđeg izgleda. Na primer kad neko ima akne, čemu komentar 'vidi kakvo ti je lice', ili ako ima problem sa kilažom.... Takvi komentari su čist bezbrazluk - smatra Sofija i dodaje da su je tabloidi čak "proglašavali" trudnom.

sofija rajovic
Instagram 

Posle više neprijatnih iskustava sa doktorima, saveta kojih nije mogla da se pridržava i "robovanja" lečenju, našla je pravog endokrinologa, i kaže da ima divan pristup i da je vrlo zadovoljna.

- To je doktor koji ima predivan pristup pacijentu. Znači, nema osuđivanja, nema nikakvog vida napada niti komplikacije, već je on stvarno u jednom momentu rekao: 'Ako ti se stvarno mnogo jede slatko, uzmi nešto malo'. To je momenat u kom vas neko bodri da izdržite svoju borbu i da prihvatite stvar malo blaže - naglašava Sofija.

sofija rajovic
Instagram 

Najvažnije je pridržavati se saveta lekara koji ima dobar pristup, ali nije uvek lako živeti po pravilima koje insulinska rezistencija diktira.

Osim terapije dobila je i preporuke da promeni životni stil - da smanji unos slatkiša, uvede šetnju uveče, tačnije 45 minuta brzog hodanja, što joj baš prija. 

Sofijno zdravlje po pitanju insulinske rezistencije sada je potpuno regulisano, a status insulina kontroliše jednom godišnje i striktno uzima svoju terapiju. 

sofija rajovic
Instagram 

Šta je insulinska rezistencija i koji su simptomi?

Insulinska rezistencija je metaboličko stanje usled koga dolazi do porasta nivoa insulina u krvi, kada ćelije postaju otporne na njegovo dejstvo jer insulin nije u stanju da obavlja svoju primarnu funkciju u organizmu, a to je regulacija nivoa glukoze u krvi.

Nakon obroka, vrednost šećera u krvi se menja. Svaki skok šećera u krvi, u normalnim okolnostima, bude praćen oslobađanjem insulina koji ima ulogu čuvara i koji reaguje tako što se “rešava” viška glukoze.

Kada telo postane otporno na insulin, ono pokušava da se izbori tako što proizvodi sve više insulina što vremenom može dovesti do nastanka insulinske rezistencije. Insulinska rezistencija, koja se ne otkrije na vreme, može dovesti do nastanka dijabetesa tipa 2, gestacijskog dijabetesa i/ili predijabetesa.

Dobra vest je da se ovo stanje može potpuno regulisati ukoliko promenimo način i stil života što, pre svega, uključuje adekvatnu ishranu i fizičku aktivnost.

namirnice
Shutterstock 

Simptomi insulinske rezistencije

U početku kod insulinske rezistencije nema izraženih simptoma. Simptomi počinju da se pojavljuju tek kada dođe do sekundarnih efekata kao što su porast nivoa šećera u krvi. Kada se to dogodi, simptomi mogu uključiti:

- Umor
- Glad
- Slabu koncentraciju

Ostali znaci koji se često pojavljuju kod osoba sa insulinskom rezistencijom uključuju:

- Povećanje telesne težine naročito u predelu stomaka,
- Povišen krvni pritisak
- Visok nivo holesterola

merenje struka
Unsplash 

Šta se dešava u organizmu osobe koja ima insulinsku rezistenciju?

U slučaju prisutne insulinske rezistencije, javlja se poremećaj u načinu metabolizma ugljenih hidrata. Ćelije postaju manje reaktivne na insulin, što dovodi do povišenog nivoa insulina u krvi sa inače normalnim šećerom u krvi. Nakon obroka, šećer u krvi može da varira i da bude blago visok ili nizak.

Uloga insulina je da dozvoli ćelijama u telu da uzimaju glukozu kako bi je koristile kao gorivo ili skladištile kao telesne masti. To takođe znači da je veća verovatnoća, da se kod ovog stanja, glukoza u krvi nakuplja i to može dovesti do previsokog nivoa šećera u krvi.

Kada telo postane otporno na insulin, ono pokušava da se izbori tako što proizvodi više insulina. Ljudi sa insulinskom rezistencijom često proizvode više insulina nego zdravi ljudi. Ovo je poznato kao hiperinsulinemija.