U vremenu kada je globalno zagrevanje među najvažnijim svetskim pitanjima, činjenica je da je svaki, pa i najmanji korak koji vodi do očuvanja planete na kojoj živimo, i te kako bitan.

Drugo mesto za život nemamo, no toga uglavnom postanemo svesni kada stvari odu predaleko, a zagađenje ostavi traga i na zdravlju ljudi. Istina je da smo često svedoci mnogih koji posežu za brzim, “jeftinijim” i pre svega štetnim rešenjima za okolinu koja kasnije dolaze na naplatu i koštaju mnogo - i učesnike i posmatrače, više nego što to isprva i može da se zamisli. No, šta ako ne mora da bude tako?

Da stvari mogu da budu drugačije, “zelenije”, bolje… svedoči i blistavi primer fabrike “S.C.S. Plus” iz Knjaževca, koja je izgradila solarnu elektranu zahvaljujući sredstvima Evropske unije, u okviru inicijative “EU za Zelenu agendu u Srbiji”.

Pogon koji postoji od 1997. godine danas 95% svoje proizvodnje izvozi u zemlje Evropske unije. Glavna prednost korišćenja ove vrste obnovljive energije je to što nema štetnih emisija i što solarne elektrane štite našu okolinu.

Pogon koji postoji od 1997. godine danas 95% svoje proizvodnje izvozi u zemlje Evropske unije
UNDP 

Da pojasnimo, solarne elektrane su sistemi koji koriste sunčevu svetlost za dobijanje energije, odnosno sunčevu energiju pretvaraju u električnu. Pošto je sunčeva svetlost obilna i obnovljiva, ona predstavlja nepresušan izvor energije sa visokim dugoročnim potencijalom jer je čista, obnovljiva i ima minimalan štetan uticaj na životnu sredinu za razliku od fosilnih goriva koja emituju ogromne količine ugljen-dioksida.

U ovom slučaju, fabrici “S.C.S. Plus” koja se bavi proizvodnjom sedišta i naslona za stolice od bukovog furnira, instalacija solarne elektrane kapaciteta 480 kW bila je neophodan korak za opstanak, što je bila sjajna odluka, dugoročno gledano.

“Nova solarna elektrana snabdevaće nas sa 55% zelene energije u proizvodnji. Ukupna proizvodnja električne energije koju očekujemo na godišnjem nivou iznosi oko 530,000 KWh i očekujemo smanjenje CO2 za 580 tona na godišnjem nivou. Naš proizvod je već zelen, pošto posedujemo međunarodni FCS sertifikat, što znači da u proizvodnji koristimo drveće iz šuma u kojima se za svako posečeno drvo posadi jedno novo. Sada, sa električnom energijom iz solarne elektrane, on će biti dodatno ‘ozelenjen’, što će nam omogućiti da kada novi propisi EU stupe na snagu 2026. godine nastavimo da izvozimo”, pojasnila je direktorka preduzeća Lidija Nikolić.

SCS-Plus-fabrika.jpg
UNDP 

Zanimljivo je da je, pored izgradnje solarne elektrane za potrebe proizvodnje, uveden i softver koji će optimizovati potrošnju energije, a viškovi će se čuvati u posebnim baterijama koje će istovremeno napajati električne viljuškare.

Sama fabrika trenutno ima 180 radnika i radnica što, imajući u vidu da se radi o manje razvijenoj opštini, ima veliki značaj za lokalnu privredu. Zahvaljujući solarnoj elektrani, očekuje se smanjenje emisija ugljen-dioksida za više od 60%, a procenjuje se i da će se mesečni računi fabrike za električnu energiju prepoloviti.

Ideja ove fabrike da solarnu energiju koristi u proizvodnji nameštaja, izabrana je za podršku putem javnog poziva u okviru projekta “EU za Zelenu agendu u Srbiji”, kao jedno od najboljih poslovnih rešenja za ubrzanje zelene tranzicije srpske privrede i društva. Pored smanjenja emisija ugljen-dioksida i očuvanja životne sredine i zdravlja ljudi, solarna elektrana će obezbediti preduzeću “S.C.S. Plus” održivo poslovanje, što će pozitivno uticati na razvoj lokalne privrede.

Pored smanjenja emisija ugljen-dioksida i očuvanja životne sredine i zdravlja ljudi, solarna elektrana će obezbediti preduzeću “S.C.S. Plus” održivo poslovanje
UNDP 

Dakle, može drugačije, bolje, zelenije, te se nadamo samo da će i druga preduzeća krenuti istim putem i pratiti primer iz Knjaževca koji nas sve uči šta znači čuvati planetu.

Projekat “EU za Zelenu agendu u Srbiji”, uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji sa Ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.